Iha Biban ida ne’e, ita sei estuda konaba
ba jerasaun lima husi komputadores no Dezemvolve Teknologia ne’ebe
lori ita ba kuinese mundu teknolojia no komputadores.
1.
Gerasaun Komputador dahuluk (1)(1940-1956): Vacuum Tube
Komputadór sira ba jerasaun
dahuluk ne ' e uza dalen ho tubo (Vacuum Tube) nível magnéticos no
tambores ba memória tamanhos ne’e bo ' ot teb-tebes, Komputadór
jerasaun ida ne ' e presiza kustu ne’ebe boot teb-tebes atu bele
sosa ho folin boot operá ne ' e, komputadór ba jerasaun dahuluk
mós uza eletrisidade, no mota barak manas exesivu ne ' e,jeralmente
fo kauza ka estragu.
Atu halao sistema operasaun
computador depende ba dalen mákina nian linguajen primeiru
programa scope iha nível ki ' ik, komputadór, ne 'ebé bele
rezolve problema ida-idak nian no bele lori ba loron ka semana
oin-oin ba configurar foun ida problema. bazeia ba kartaun perfuradu
fo bensaun
ba kna ' ar, no sai hanesan exibida iha impresaun ne ' e. Ezemplu ba
jerasaun dahuluk komputadór mak UNIVAC no ENIAC. UNIVAC ne ' e mak
primeiru computador komersiál ne ' e haruka ba kliente bisnis AS
Biro Sensus iha tinan 1951
2. Gerasaun komputador da ruak (1956-1963):
Transistor
Komponente Transistor troka
Vacuum Tube no hadia gerasaun komputador ba gerasaun daruak (2)
Transistor hetan husi tinan 1947, maibe la utiliza ho luan
iha komputador to’o ikus ba tinan 1950
Transistor diak liu duke
kompara ho Vacuum Tube, no utiliza transistor, komputador sai kiik no
lais no fasil, no poupa energia ne’ebe konfiavel husi gerasaun
dahuluk nian.
Maske transistor sei iha
manas barak ne’ebe halo at komputador, maibe ida ne’e hetan
progresu boot maibe kompara ho vacuum
tube. Komputador gerasaun daruak nian konfira iha punched card atu
input no emprime sai ou output
Komputador gerasaun da ruak
ses husi sandi linguagem makina biner ba linguagem simbolijasaun ou
monta (asemblea linguagem), ne’ebe sai programador atu fo ordem ba
liafuan.
Linguajen progamador la boot
ne’ebe sei dezemvolve momentu ne’eba hanesan versaun primeiro
COBOL no FORTRAN. Komputador gerasaun ida ne’e sei hetan I
no mos komputador dahuluk ne’ebe rai instruksaun ba memoria, ne’ebe
deit utiliza memoria no fila an husi drum magnetiku los ba teknolojia
no atu hakerek
Komputador dahuluk iha
komputador ne’ebe iha posisaun IBM 7084 seies, IBM 1400 series no
CDC 164 no nsst.
3. Gerasaun Komputador datoluk (3)(1964-1971):
Integrated Circuit
Dezemvolve integrated circui
hetan karakteristika idak idak husi komputador gerasaun. Medida husi
trasitor halo kiik oan liu rai iha chip silikon, ne’ebe aumenta
velosidade efisensia ba komputador
Laos punched card no
printout, maibe utilizador iteraksaun ho komputador gerasaun datoluk
nian hahu keyboard no monitor halo ligasaun ho sistema operasaun,
ne’ebe parese komponente atu halao no hafahe aplikasaun ne’ebe la
hanesan iha oras programsaun hotu ne’ebe halo monitorizasaun ba
memoria.
Iha gerasaun komputador
datoluk ne’e, komputador primeiru bele asesu husi reinu tamba hetan
nia medida ne’ebe kiik no presu ne’ebe diak husi gerasaun dahuluk
nian exemplo komputador gerasaun datoluk IBM 370, IBM
systema/360, UNIVAC 1108 no UNIVAC AC 9000, no seluk seluk tan.
4. Gerasaun Komputador dahaat (4)(1971-to
agora): Microprocessor
Komputador gerasaun dahaat
(4) hahu ho hetan microprocessor. Microprocessor iha rihun IC
(integrated circuit). Ted Hoff Produz microprocessor primeira vez iha
tinan 1971 ba Intel ne’ebe konhesidu hanesan Intel 4004.
ho Deskobre microprocessor,
medida komputer ne’ebe dok no kiik kompara ho gerasaun datoluk
antes.
Iha tinan 1981 IBM fo
konhese komputador dahuluk atu uja uma, no iha tinan 1984 Apple mos
fo konhese Macintosh. Microprocessor mos muda husi komputador desktop
no iha laran hanesan materia moris tan iha mos produtu barak komesa
utiliza ona mikroprosesor.
Tamba komputador -komputador
ne’ebe ho nia medida kiik sai forte, sira bele halo komunika hamutk
atu hari rede ida, maibe ikus halao dezemvolvimentu husi internet.
Gerasaun komputador dahaat ne’e mos hatene dezemvolvimentu GUI
(graphical user Interface), mouse no komponente geggam.
Exemplo; komputador gerasaun
dahaat hanesan Apple Macintosh no Personal Computador IBM.
5.
Gerasaun komputador da Lima (5) Artificial Intelligence
Komponenete komputador
gerasaun da lima (5) nian basea ba artificial inteligence ne’ebe
sei iha prosesu nia laran mudansa, maibe iha mos aplikasaun balu
hanesan voice recognition ne’ebe hotu be;e utiliza iha momentu ne’e
utiliza prosesu paralel no superkondutore ajuda halo artificial
intelligence sai realidade Komputador kuatum no molekuler ho
teknolojia nano sei muda oin komputador ho maneira dratis iha tinan –
tinan mai.
"Obrigadu barak"